Prije gotovo 140 godina dolaskom dr. Conrada Clara na otok Lošinj započelo je novo doba razvoja ovog klimatološki jedinstvenog otoka.
Odluka dr. Clar da posjeti Lošinj, na nagovor znanstvenika te svestranog profesora prirodoslovnih znanosti, Lošinjanina, Ambroza Haračića, kako bi pomogao sinu s plućnim zdravstvenim problemom, pokazala se ispravnom. Brzi oporavak Clarovog sina omogućio je Lošinju prepoznatljivost na europskoj karti zdravlja, kao destinacije s klimatskim preduvjetima, koji pogoduju liječenju bolesti dišnih putova. Mali i Veli Lošinj 1892. godine proglašeni su klimatskim lječilištem te od tada započinje i turistički razvoj Lošinja. Veliku ulogu u tome imalo je i svesrdno zalaganje profesora Haračića. Upravo je profesor Haračić otkrio sve prirodne blagodati kojima obiluje Lošinj, a proučavajući klimu i utjecaj bure na lokalitet Lošinja, 1896. godine objavio je studiju Klima Malog Lošinja, objedinjujuće podatke o klimatskim uvjetima otoka. Jedan od zaključaka studije odnosio se i na loš utjecaj bure na lošinjsku obalu te je profesor Haračić ponudio rješenje – pošumljavanje južne strane otoka. Tako je na njegovu inicijativu posađeno 197.000 borova, u čemu su sudjelovali svi stanovnici otoka, dijelom fizičkim radom, a dijelom i dobrovoljnim prilozima.
Ljubav Lošinjana prema svom otoku uz prirodna bogatstva omogućava ovom otoku da više od stoljeća bude posebna lječilišna i opuštajuća oaza. Jedinstvena kombinacija prirodnih morskih aerosola, više od 260 sunčanih dana, iznimno veliki broj ljekovitih biljaka i esencijalnih ulja u kombinaciji s čistim zrakom i morem stvara na otoku Lošinju autentičnu sinergiju, koja omogućava poboljšanje kliničke slike ljudi s poremećajima u disanju poput astme, bronhitisa i KOPB-a (kronične opstrukcijske bolesti pluća).
