Otok Susak poznat je po svom neobičnom dijalektu, svojevrsnoj geografskoj izoliranosti, okruženju u kojem nema buke, niti automobila koji zagađuju zrak. Međutim, ono čime se otok Susak može itekako dičiti je njegova kulturna i tradicionalna baština. Poseban dio te tradicijske baštine i kulturne ostavštine susačkoga područja čine narodne nošnje. Iako je riječ o relativno malenom geografskom području (površina otoka Suska je manja od 4km2), ovaj kvarnerski otok može se pohvaliti s nekoliko vrsta narodnih nošnji.
Vrste susačkih narodnih nošnji razlikuju se po boji, bračnom statusu i životnoj dobi osobe koja ju nosi, ali i prilici za koju se odijeva. One narodne nošnje koje se nose za svakodnevne prigode karakteriziraju nešto tamnije boje, dok su sušačke nošnje koje se oblače za posebne, svečanije prigode najčešće u jarkim bojama. Posebno su dobro očuvani običaji ženskog tradicijskog odijevanja na otoku Susku.
Najpoznatija je zasigurno ženska svečana narodna nošnja koju žene odijevaju za posebne prilike poput blagdana, svadbi, svečanih proslava. Navedena narodna nošnja se također nosi kada Suščanke izvode tradicijski susački ples, a poznata je i kao nošnja po losinsku. Ova svečana narodna nošnja uvelike se razlikuje od drugih narodnih nošnji u Hrvatskoj. Ženska sušačka narodna nošnja je intenzivnih, jarkih boja. Mlade žene nose kratku suknju živopisnih boja. Naime, ženska sušačka nošnja jedina je narodna nošnja u cijeloj Europi koja seže iznad koljena.
Iako je najkraća u Europi, nošnja se sastoji od nekoliko slojeva, za koje je potrebno otprilike sto metara tkanine. Najpoznatiji dio te narodne nošnje jest kratka, mini suknja koja se naziva kamižoti. Ispod gornje suknje Suščanke nose i do nekoliko podsuknji.
Donji dio nošnje se, naime, sastoji od nekoliko slojeva (kamižota) platna. Najčešće je riječ o tri ili četiri kamižota, a svaki sloj je za centimetar dulji od prethodnog. Na zadnji kamižot, koji se još naziva i najozgora, stavlja se prekrasno ukrašena pregača ispunjena detaljima. Tako ukrašena pregača naziva se tervijesla.
Osim što je najkraća, susačka nošnja jedna je i od najveselijih nošnji, barem u Hrvatskoj. Uz to što je karakteriziraju živopisne boje, na njoj je moguće naći mnogo ukrasa, cvjetića i perlica. Živopisne boje suknje prate i čarape. Budući da je sama nošnja iznimno kratka, žene sa Suska ispod nje nose duge vunene čarape, zvane kalcete, koje su također u jarkim bojama, najčešće ružičastoj ili narančastoj.
Uz sve to, susačka nošnja sastoji se još i od mudondi, gaćica koje su ukrašene merlićima, zbog čega možemo reći da izrada sušačke nošnje iziskuje jako puno truda. Uz svečanu nošnju se nose postoli, cipele od crnog laka s niskom petom. Ipak, kod plesanja se na noge obuvaju mekane suknene carape.
Iako tradicijski proizvodi i kultura načelno nisu pomodni, ženska narodna nošnja pokazuje upravo suprotno. Nošnju je moguće naći i kao suvenir jer je na otoku Susku moguće kupiti lutke odjevene u svečanu narodnu nošnju. S obzirom da se zadržala u tradiciji malog kvarnerskog otočiću, jasno je koliko je nošnja atraktivna, ne samo za lokalno stanovništvo, već i turistima i sušačkim iseljenicima iz svih krajeva svijeta, a može biti sjajan turistički proizvod ovoga kraja.
