Ako razmišljate gdje doživjeti potpunu rapsodiju okusa i mirisa i pri tome biti sigurni da je sve što ste probali domaće, otok Cres je nezaobilazno mjesto. Posebno u proljeće. Mirisi proljetnih delicija na Cresu dovode u iskušenje i one najokorjelije neštovatelje janjetine. Pohana janjetina, janjeći žgvacet s aromatičnim biljem, janjeća coradella s palentom, janjeće pečenje mille erbe, samo je dio gastronomske ponude kojom obiluje ovaj otok. Ako pri tom dodamo i samoniklo bilje poput šparoga, lošinjskog luka ili boražine, višednevni ostanak u ovakvom okruženju je, neizbježan.
Upravo na otoku Cresu sakupljanje samoniklog bilja ili tzv. bilinarenje, tradicija je koja se koristila i koristi u tradicijskoj prehrani i pučkoj medicini.
Dobrobit i vrijednost samoniklog bilja je velika s obzirom da se biljka može koristiti na nekoliko načina. Primjerice boražina, biljka porijeklom iz Sirije, iznimno je iskoristiva u prehrani. Za pripremu variva i file za pite koriste se stari listovi, dok se salate i umaci te sirni namazi rade od mladih listova. Od boražine ili borača, kako je još zovu na Cresu, radi se limunada, čaj, dekorira jelo, dodaje u voćne kupove, a može se čak i kandirati. Osim gastronomskog bogatstva boražina ima i ozbiljnu, zaštitnu ulogu u vrtu. Jagode i rajčice čuva od kukaca i uzročnika bolesti, pogoduje rastu biljaka, a povrću, kao međukultura, poboljšava okus.
Cres obiluje i šparogama, poznatoj proljetnoj deliciji, za koju ako se odlučite sami uputiti na branje, krećete nakon kiše.
Samonikla biljka koju svakako ne trebate zaobići u gastronomskoj ponudi je lošinjski luk. Varijantu ove vrste luka imenovao je prirodoslovac Ambroz Haračić, pronašavši ga na otočiću Karbarus. Lošinjski luk bogat je vitaminom C te bioaktivnim sastojcima, mineralima i vitaminima. U prošlosti ova biljka bila je glavna namirnica, dok ga je u vrijeme II. svjetskog rata u prehrani koristilo čak 80% stanovništva cresko-lošinjskog otočja. Kao i većina samoniklih biljaka i lošinjski luk može se konzumirati na više načina, s otočnom janjetinom, u maneštri ili sirov kao salata te kiseliti i spremiti kao začin za varivo. Čest gost lošinjskog luka je primorska bodljasta osa, stoga pripazite kod branja, da ne uznemirite ovog prirodnog podstanara.
Na Cresu raste više od 1400 različitih biljnih vrsta, dok ih primjerice Velika Britanija ima 1646.
