Kada se po\u010detkom 20. stolje\u0107a, zbog pojave filoksere, dogodila velika propast vinove loze, koja je u to vrijeme bila najva\u017enija kultura u ekonomiji Cresa, buha\u010d je preuzeo ulogu hraniteljice otoka. Biljka koja je prirodni insekticid, a zbog nedostatka umjetnih, tada je bila jako tra\u017eena na tr\u017ei\u0161tu Europe. Upotrebu buha\u010da ra\u0161irio je dubrova\u010dki ljekarnik Antun Drobac, za kojeg se dr\u017ei da je otkrio njegova insekticidna svojstva. Njegovu u\u010dinkovitost poznavale su doma\u0107ice koje su osu\u0161eni i u prah usitnjeni buha\u010d koristile u ku\u0107anstvima protiv \u0161tetnika. Buha\u010d se prvenstveno upotrebljavao u suzbijanju u\u0161iju na ljudima i \u017eivotinjama, protiv komaraca te drugih vrsta kukaca. Dalmatinski buha\u010d je u to vrijeme bio jedina kultura koja se isplatila uzgajati, spasiv\u0161i pri tom brojne obitelji od gladi i iseljenja.<\/p>\n\n\n\n
Uz buha\u010d, na otoku Cresu i lovor postaje predmet trgovine i izvoza, posebice u Rijeku i Trst. Upravo je Cresanin, Andrija Linardi\u0107 pokrenuo po\u010detkom 20. stolje\u0107a iznimno uspje\u0161an posao. Poslovanje je zapo\u010deo sabiranjem kadulje, namijenjenu tr\u017ei\u0161tu Njema\u010dke i Amerike da bi daljnjim razvojem u rodnoj Martin\u0161\u0107ici osnovao destileriju eteri\u010dnih ulja u kojoj je destilirao kadulju i lovor te prvi u svijetu ulje od smilja. Sposobnost Andrije Linardi\u0107a da prepozna potrebe tr\u017ei\u0161ta i svoje poslovanje pro\u0161iri \u010dak do Japana, diktiraju\u0107i uvjete poslovanja velikim svjetskim proizvo\u0111a\u010dima i pri tom \u0161ire\u0107i svoju paletu proizvoda na ru\u017emarin, metvicu i mirtu, doveo je do osvajanja velikog broja medalja i priznanja na svjetskim izlo\u017ebama. Na\u017ealost, svr\u0161etkom drugog svjetskog rata postrojenje se nacionalizira te ga preuzima zadruga koja neuspje\u0161no vodi destileriju, koja se kona\u010dno zatvara 1957. godine te ova uspje\u0161na, obiteljska pri\u010da zavr\u0161ava s raznesenim inventarom i ba\u010denim destilacijskim strojem u more.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Kada se po\u010detkom 20. stolje\u0107a, zbog pojave filoksere, dogodila velika propast vinove loze, koja je u to vrijeme bila najva\u017enija kultura u ekonomiji Cresa,…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":29,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[15],"tags":[],"class_list":["post-28","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-price"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/test.bizio.eu\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/test.bizio.eu\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/test.bizio.eu\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/test.bizio.eu\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/test.bizio.eu\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/test.bizio.eu\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/test.bizio.eu\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/29"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/test.bizio.eu\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/test.bizio.eu\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/test.bizio.eu\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}