{"id":25,"date":"2021-04-24T22:01:49","date_gmt":"2021-04-24T22:01:49","guid":{"rendered":"https:\/\/losinjskeprice.eu\/?p=25"},"modified":"2021-04-24T22:01:49","modified_gmt":"2021-04-24T22:01:49","slug":"apoksiomen-25-godina-od-slucajnog-pronalaska","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/test.bizio.eu\/?p=25","title":{"rendered":"Apoksiomen &#8211; 25 godina od slu\u010dajnog pronalaska"},"content":{"rendered":"\n<p>Pri\u010da o pronalasku bron\u010danog kipa mladog atlete u podmorju u blizini Malog Lo\u0161inja jedna je od poznatijih&nbsp; i gotovo nevjerojatnih pri\u010da o kulturnoj ba\u0161tini Hrvatske. Naime, skluptura onoga \u0161to \u0107e kasnije biti ustanovljen i imenovan kao Apoksiomen prona\u0111ena je slu\u010dajno 1996. godine, a otkrio ju je belgijski turist Ren\u00e9 Wouters rone\u0107i kraj oto\u010di\u0107a Vele Orjule. Zvu\u010di gotovo nevjerojatno da se pojedincu toliko posre\u0107i da naleti na anti\u010dko umjetni\u010dko djelo neprocjenjive vrijednosti koje je provelo gotova dva tisu\u0107lje\u0107a na dnu Jadranskog mora. No, tko je uop\u0107e Apoksiomen i kako je dospio u Lo\u0161injsko-cresko podmorje?<\/p>\n\n\n\n<p>Iako nema \u010dvrstih dokaza o tome kako je Apoksiomen zavr\u0161io tamo gdje je prona\u0111en, postoji nekoliko teorija. Naime, Cresko-lo\u0161injsko oto\u010dje bilo je vrlo va\u017eno u pomorskom prometu anti\u010dkih civilizacija upravo zbog velikog broja za\u0161ti\u0107enih uvala u kojem su se brodovi mogli sakriti od vremenskih nepogoda, olujnih valova, ali i zbog umjetno prokopanog kanala u Osoru koji je uvelike skratio putovanje izme\u0111u sjevera i juga Europe. Pretpostavlja se da je Apoksiomen na morsko dno dospio po\u010detkom 1. stolje\u0107a kada su ga tijekom nevremena putnici bacili u more zbog opasnosti od prevrtanja broda ili pak kao \u017ertvu bogovima za siguran nastavak putovanja kroz Osorski kanal. Izronjen je tri godine nakon otkri\u0107a, 1999. godine, a u pronalasku ovog anti\u010dkog dragulja iz mora sudjelovao je i Ren\u00e9 Wouters. Te godine provedeno je i detaljno arheolo\u0161ko istra\u017eivanje lo\u0161injskog lokaliteta u potrazi za drugim nalazima ili ostacima broda, no rezultiralo je pronalaskom bron\u010dane baze kipe te jo\u0161 triju amfora u fragmentima.<\/p>\n\n\n\n<p>Apoksiomen prikazuje mladog anti\u010dkog atleti\u010dara koji je upravo zavr\u0161io natjecanje ili vje\u017ebanje u trenutku opu\u0161tanja i&nbsp; potpune posve\u0107enosti \u010di\u0161\u0107enju svojega tijela od ulja, znoja ili pra\u0161ine (gr\u010d. <em>apoxyomenos<\/em> &#8211; onaj koji se stru\u017ee). Za to mu je slu\u017eilo srpoliko strugalo koje je dr\u017eao u desnoj ruci, no unato\u010d trudu i detaljnom pregledavanju podmorja, strugalo nikad nije prona\u0111eno. U svijetu postoji devet apoksiomena, no ovaj lo\u0161injski najbolje je o\u010duvan.&nbsp; Pretpostavlja se da je skulpturu visoku gotovo dva metra izradio Daip, sin najpoznatijeg gr\u010dkog kipara Lizipa, no o kome god da se radilo, jedno je sigurno \u2013 Apoksiomena je izradio vrhunski, nevjerojatno talentirani i u\u010deni majstor.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovaj svjedok anti\u010dkog naslije\u0111a i pomorske va\u017enosti otoka Lo\u0161inja 2016, je dobio i svoj muzej u kojem je jedini eksponat upravo Apoksiomen, a uklju\u010duje devet vremenskih i prostorno oblikovanih scena.<\/p>\n\n\n\n<p>Kako je Aposkiomen zaista dospio u lo\u0161injsko podmorje nikad sa sigurno\u0161\u0107u ne\u0107emo otkriti, no \u010dinjenicu da se savr\u0161eno nadopunjava u lo\u0161injsku pri\u010du o otoku vitalnosti i zdravlja ne mo\u017eemo pobiti. Neki doga\u0111aji su stvar sudbine, jednako kao \u0161to je bio i njegov slu\u010dajni pronalazak\u2026<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pri\u010da o pronalasku bron\u010danog kipa mladog atlete u podmorju u blizini Malog Lo\u0161inja jedna je od poznatijih&nbsp; i gotovo nevjerojatnih pri\u010da o kulturnoj ba\u0161tini&hellip;<\/p>\n","protected":false},"author":6,"featured_media":26,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[15],"tags":[],"class_list":["post-25","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-price"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/test.bizio.eu\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/test.bizio.eu\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/test.bizio.eu\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/test.bizio.eu\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/6"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/test.bizio.eu\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/test.bizio.eu\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/test.bizio.eu\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/26"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/test.bizio.eu\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/test.bizio.eu\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=25"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/test.bizio.eu\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=25"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}